Naslov: "Adžijina 11 način upotrebe."

Vrijeme radnje: 18. prosinca u 19 sati.

Mjesto radnje: Baza, dom [BLOK] kolektiva.

Radnja: predstavljanje knjige.

Dočekuje nas topli punč, domaće napolitanke te nekolicina ljudi, naizgled u nekoj raspravi. Broj nazočnih je bio sve veći, a nije prošlo mnogo vremena prije nego što je jedna od urednica knjige nazočne pozvala u susjednu prostoriju na samo predstavljanje knjige.

Predstavile su  je tri autorice Božena Končić Badurina, Ivana Hanaček i Rafaela Dražić koje su objasnile kako je ova knjiga zapravo sinteza nastala u sklopu programa "Umjetnici za kvart" te da se bavi poviješću, prostornim karakteristikama, socijalnom strukturom i neposrednim susjedstvom jedne stambene zgrade u Zagrebu.

"Prije dvije godine je počelo istraživanje te mikrolokacije kućnoga broja 11 u Adžijinoj ulici. Zalazili smo u različite rukavce istraživanja, istraživali smo i pričali s ljudima," počela je priču o nastanku knjige Ivana Hanaček. "Osjećale smo se kao pravi detektivi," dodala je Ivana uz objašnjenje kako je to djelo plod dugotrajnoga rada i istraživanja te provjeravanja svakojakih izvora i informacija.

"Došli smo do više proturječnih informacije o starosti zgrade, a nijedna  od tih verzija nije se mogla potvrditi u arhivima. Bilo je tu i raznih priča, dogodovština i detalja iz povijesti i svakodnevice zgrade. Bilo je mnogo točnih informacija, ali i onih pogrešnih," objasnila je Ivana.

Kako ova zgrada nije uvijek imala isključivo stambenu namjenu, niti je bila dom [BLOK] kolektiva, kroz njezinu prošlost uzvanike je provela Božena Končić Badurina.

Objasnila je kako u početku nisu postojala ni vrata kroz koja smo svi ušli, a ta vrata su zanimljiva i zbog činjenice da je kolektiv tijekom istraživanja saznao i točan datum probijanja vrata, kao i podatak kako je to učinjeno na osnovi zahtjeva koji je podnijelo troje malodobne djece Tibor, Anka i Melita Lovrenčić.

"Ta informacija je odmah "na prvu" zvučala neobično pa sam malo istraživala i otvorila jedan cijeli novi rukavac i jednu cijelu novu priču o Tiboru Lovrenčiću, gospodinu koji danas ima 100 godina," ispričala je Božena

"Još jedan fokus istraživanja bila je obližnja svilana. Bilo mi je to zanimljivo zato što mi se čini kako je ta lokacija ogledni primjer ekonomskih prilika na ovom prostoru u zadnjih 130 godina," dodala je i objasnila kako su u razgovorima s bivšim i sadašnjim stanarima otkrili čitav set novih podataka o zgradi, ljudima, njezinoj neposrednoj okolini, ondašnjim prilikama te ekonomskoj pozadini cjelokupne priče.

I tako je polagano nastajala knjiga, a njezin naslov referencija je na roman Georgesa Pereca "Život način uporabe" koji je stajao na stolu tijekom jednog od prvih sastanaka.

"Bilo je i drugih opcija za naslov, ali kako ja već imam povijest s Perecom jer sam se 'perecovski' odnosila prema prostoru i dok nisam poznavala njegov rad, jednostavno nije imalo smisla opirati se," našalila se Božena.

Kada su sve informacije i priče istražene i obrađene, a naslov odabran, trebalo je pobrinuti se i za kvalitetnu prezentaciju pa je dizajnerica Rafaela Dražić na svoj način ispričala istu priču.

"Dizajn ove knjige je donekle inspiriran dnevnikom, dnevnikom koji donosi priču jedne kuće, i upravo zbog toga je na samoj naslovnici frontalni pogled na pročelje. Odmah sam shvatila kako ta knjiga kao objekt treba imati snažan kontrast onoga što je vani i onog što je unutra.

Vanjština prezentira arhitekturu, a unutra imamo sadržaj na jednom mekanom providnom papiru koji je u kontrastu s tvrdim uvezom korica," objasnila je Rafaela.

Ova knjiga nije samo povijesni prikaz jedne zgrade, ona je čitav set sjećanja, anegdota i događaja iz života njezinih stanara.

"Stvarno je bilo zanimljivo jer smo uspjeli razgovarati sa svakim stanarom i sa susjedima i istražiti svaki detalj za koji smo čuli. Tražili smo tragove toga u arhivima i u sjećanjima ljudi u kvartu," rekla je Ivana Hanaček.

"Ovaj prostor je igrom slučaja bio na natječaju kada se BLOK javio na natječaj, a nama je drago da se ta slučajnost dogodila i da sada imamo jedan 'dnevnik' i zabilježenu neobičnu priču netipične stambene zgrade s Trešnjevke," zaključila je Ivana.