Još jedna subota u Tehničkom muzeju Nikola Tesla prošla je uz fantastičan odziv publike.
Kako je tema dječje radionice iz serije "Veliki izumi za male ljude" bila "Let u svemir," nešto što zaista zanima djecu, polaznici su u Muzej pohrlili u tolikom broju da su podijeljeni u dvije skupine od 30 do 40 klinaca uz neizostavnu pratnju odraslih.
FOTO Kristijan Hnojčik: Morali su se podijeliti u dvije grupe
Glumac Marko Makovičić je već na samom početku nasmijao sve nazočne kada je spomenuo kako kao astronaut ima pelenu. "Bok, bebo!" odmah su ga djeca počela ismijavati i tako je razbijen svaki trag treme od aktivnog uključivanja mališana.
Pokazalo se kako polaznici znaju vrlo mnogo na tu temu. Znaju kako smo i mi u Svemiru, znaju kako nas na površini Zemlje drži gravitacija, znaju koje planete čine Sunčev sustav, znaju da nas Sunce grije i daje nam svjetlost.
"Vi ne morate uopće u školu," čudio se Marko. Kada je "direktor Svemira," utjelovljen u liku Zvonimira Drvara, voditelja Planetarija, otvorio vrata i pustio djecu u "Raketu" odnosno prostor Muzeja gdje su izložene makete, ona su svojim znanjem i dodatno iznenadila.
FOTO Kristijan Hnojčik: Svi su znali ponešto
O maketi Apollo znaju točno kako je to prva raketa kojom su Amerikanci otišli u Svemir, o Vostoku znaju kako je to ruska raketa, a znaju i što znači kratica CCCP! Čuli su za Gagarina, čuli su za Lajku. Iako su svi znali ponešto, jedan dječak zaprepastio je sve nazočne.
Desetogodišnji Juraj znao je točno opisati i što je mjesečev brod u programu Apollo. Muzejska pedagoginja Kosjenka Laszlo Klemar zaključila je kako je time definitivno postao kandidat za djelatnika Muzeja.
Pitala sam Juraja odakle mu sve te informacije. "Čitao sam, većinu toga znam iz knjiga, a nešto i iz obrazovnih emisija. Svašta me zanima, a trenutačno najviše geografija," rekao je.
Na radionicu je došao u pratnji mame Tihane i brata Antuna. "Svi se čude kako je bistar. Svira klarinet, predlagali su i da preskače razred. Bumo vidli u životu kaj bu bilo, ali za sad mu sve ide," kazala je mama Tihana.
FOTO Kristijan Hnojčik: Juraj i Antun, budući djelatnici muzeja.
Nakon što su razgledali sve eksponate, djeca su uz pomoć Kosjenke izrađivala modele Sunca, Mjeseca i Zemlje kako bi na taj način shvatila zašto je nekada dan, a nekada noć.
Marku je pomagač u svemu tome bio sin Franko koji osobito uživa u simulaciji bestežinskoga stanja. "Ja ću dati izjavu. Meni je najbolje bilo kad su svi gledali Apollo," rekao je Franko, a tata, tata-astronaut Marko je dodao: "Djeca koja su željna znanja i dječja znatiželja kao takva su mi najbolji dio svega. Oduševljenje koje pokazuju kad otkriju nešto novo što nisu znali."
FOTO Kristijan Hnojčik: Marku Makovičiću pomagao je sin Franko, a Kosjenka je vodila radionicu
Direktor Svemira Zvonko kazao je kako djeca postavljaju najzanimljivija pitanja. "Ali za postizanje dodatnih znanja, bilo bi potrebno malo više matematike i fizike,"upozorio je one koji žele znati više.
Kako bi cijeli taj zbog velikog zanimanja gužvoviti proces protekao što glađe, o tome su vodile brigu i studentice Anamarija Banek i Gabrijela Radić. Gabrijela je u Tehničkom oko godinu dana, uglavnom na poslovima voditeljice, a Anamariji je to prvi put.
Slažu se u tome kako je njihov posao super. Još jedan među onima koji vole svoj posao u muzeju je i Marijo Zrna, organizator komunikacije s javnošću i posjeta Muzeju. Kazao je kako je u subotu bilo 400 posjetitelja, a kako će ih za vikend biti najmanje njih 700. T
o čini Tehnički muzej Nikola Tesla jednim od najposjećenijih u Hrvatskoj, a definitivno najposjećenijim u Zagrebu.
FOTO Kristijan Hnojčik: Zvonimir Drvar, Anamarija Banek, Gabrijela Radić i Marijo Zrna
"Od sutra krećemo sa STEM tramvajem koji će ispred Cibone krenuti u 9.30. U vozilu iz 1926. godine objašnjavat ćemo gibanje odnosno fiziku.
Prvo vozilo već je popunjeno, ali ova će se radionica održavati jedanput u mjesecu tako da se nadam kako će biti mjesta za sve zainteresirane.
Nadalje, krajem godine očekuje nas izložba Tehnika u medicini gdje će građani imati prigodu vidjeti eksponate koji trenutačno nisu izloženi u prostoru Muzeja. Ono što je korisno nama, ali i publici, postavljanje je toplinskih crpki kojima će će grijati i hladiti prostorije, a ujedno će biti i eksponati.
Do proljeća, nadamo se, kako će biti uređeno i dvorište," otkrio je Marijo Zrna.