Mogu se temperature snižavati i padati kiša, mogu jutra biti maglovita i tmurna, ali dok se oni ne pojave na placu, nije počela prava jesen.

To su kesteni, a njihov miris bili oni pečeni ili kuhani zaziva dobro raspoloženje i prisjećanje na sve one hladne dane kada smo njima malo grijali ruke prije nego što bismo počeli uživati u njihovu okusu.

Poznati kao poslastica još od prahistorije, u Kini i Japanu bili su mnogima omiljeno jelo davno prije nego što su ih rimske legije donijele u Europu, a poznato je kako su na ulicama Rima već u šesnaestome stoljeću bili štandovi gdje su ih pekli i prodavali.

Kesten je namirnica svojstvena mirisa i blagoslatkasta okusa  i ima široku primjenu u kulinarstvu i slastičarstvu. U odnosu na ostale orašaste plodove ima niži udio masti, visoki udio škroba i jedini sadrži C vitamin, a kako  većinski sastojak čini škrob, od kestena se može načiniti lako probavljivo brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom žitarica koristi u pripremi peciva i slastica prikladnih osobama oboljelih od celijakije jer ne sadrži gluten.

Glutena nemaju, ali imaju dovoljno vlakana da zadovolje oko dvadeset i jedan posto preporučenog dnevnog unosa, a bogati su mononezasićenim mastima (oleinska i palmitinska kiselina), koje štite srce i krvne žile i pomažu u snižavanju razine kolesterola.

Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti koja  je još veća ako ih jedete pečene. Ako su pripremljeni na vatri, sadrže i veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i ugljikohidrata,  a kuhani imaju veću količinu mineralnih sastojaka.

I pečeni i kuhani kesteni omiljeno su ukusno i zdravo jelo, a na placu ih prodaju od osam do petnaest kuna po kilogramu, ovisno o kvaliteti i dobu dana kada ih kupujete.

Kada ih nabavite, ostaje samo problem kako ih pripremiti jer nije  lako odlučiti se između slatkih i slanih inačica, a kamoli među stotinu recepata za juhe, predjela, glavna jela i deserte čiji je sastojak kesten.