Svatko može doći i pogledati film
Kino na Placu u svome je osmom izdanju projekcijama pod vedrim nebom okupilo Trešnjevčane svih uzrasta i njihove prijatelje
Foto Koraljka Karabotić Milovac: Za projekcije je valjalo pričekati zalazak

Udruga BLOK kroz program Muzej susjedstva Trešnjevka, kojim oživljavaju kvartovsku baštinu, osmi je put susjede počastila besplatnim ljetnim Kinom na Placu.

Prva od dvije večeri ljetnog kina održala se u petak, 7. srpnja, a druga će se održati kroz tjedan dana, 14. srpnja. A sve kao podsjetnik na kino kakvo je na Placu postojalo 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

„Koncept je takav da se prikazuju dva filma u večeri, jedan kratko i jedan dugometražni. U proteklih osam godina projekta pokrili smo jako puno razdoblja i kinematografija, a iz godine u godinu posjećenost je sve veća. Treba vremena da se takve stvari pokrenu.“, objasnila je Ana Kutleša, kustosica i administratorica udruge BLOK.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

„Prikazujemo filmove koji se baš i ne mogu naći na televiziji, nisu komercijalni i teško ih se, čak i piratski, pronalazi na netu. Mi radimo potpuno legalno. Kontaktiramo distributera i platimo prava. Iako je besplatan za posjetitelje, sam program zapravo dosta košta, zbog čega nam je bitna podrška javnosti.  Važno je imati i hrvatske titlove, kako bi filmovi bili pristupačni što većem broju ljudi, a u nekim slučajevima ih izrađujemo sami.“

Foto Koraljka Karabotić Milovac: Ana Kutleša

„Danas su kina komercijalni prostori u koje se ne može ući bez skupo plaćene ulaznice. Zato nam je bitno da su ove projekcije besplatne i da svatko može doći pogledati film i podružiti se. Poanta je upravo u tome da je sve slobodno. Može doći tko god želi, ponijeti svoje piće i grickalice, zapaliti cigaretu, ustajati se, šetati, pa i otići.“, rekla je Ana.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

Prije početka projekcije zahvalila se Dini Pokrajac, filmskoj kritičarki i selektorici filmova za ovu i prošlu godinu „Kina na placu“, Tržnicama Zagreb na prostoru, dečkima iz Paligasi d.o.o. zaduženima za tehniku te klubu Mochvara koji im je posudio šarene stolice za „šareno“ gledalište.

Foto Koraljka Karabotić Milovac: Zahvale prije početka projekcija

Dina Pokrajac, filmska kritičarka i voditeljica dokukina KIC, direktorica Subversive Film Festivala, selektorica je, producentica i suradnica na nizu interdisciplinarnih kulturno-umjetničkih i edukativnih projekata pa se tako već drugu godinu zaredom našla i u timu „Kina na placu“.

„Tema ovogodišnjih filmova je transformacija urbanih prostora, odnosno razne promjene koje zahvaćaju kvartove i zajednicu. Prvi film koji prikazujemo je kratkometražni eksperimentalni film „Pošast“ („Blight“, 1996.), avangardnog britanskog redatelja Johna Smitha. Film se bavi jednom zajednicom stanara i kućom koja se ruši zbog izgradnje autoceste.

Foto Koraljka Karabotić Milovac: Dina Pokrajac

Drugi film večeri je dugometražni film „Velika nadanja“ („High Hopes“, 1988.) britanskog redatelja Mikea Leigha. Bavi se jednom radničkom obitelji u kvartu koji postaje gentrificiran i u njega se useljavaju pripadnici više klase, a radnja se temelji na odnosima tih različitih klasnih svjetova“, pojasnila je Dina.

U to doba dana inače tih i gotovo pust prostor na južnoj strani placa nesvakidašnje je živnuo. Još su se za dnevnog svjetla popunjavali šareni stolci pa i okolni štandovi, ali su gledatelji svih uzrasta, njihovi prijatelji i organizatori za projekcije ipak trebali pričekati zalazak.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

A kad je krenulo, na platnu su se izmjenjivali, Trešnjevčanima tako poznati, prizori rušenja starih stambenih objekata i obiteljskih kuća kako bi ih se zamijenilo „modernom“ gradnjom koja pritom nemilosrdno preuzima te izmjenjuje izgled kvartova i njihovu urbanu baštinu.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

Iako je nastalo kao odraz nekih drugih vremena Kino na Placu pustilo je tako korijenje i u sadašnjost.

Foto Koraljka Karabotić Milovac

Antonija Novaković
Od rođenja 1996. većinu je života provela u dijelu Trešnjevke zvanom zagrebački Srednjaci. Po stjecanju diplome iz komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odlučila je žarište interesa prebaciti s iščitavanja na bilježenje Kvarta.